Prezime Bošnjak kod pravoslavaca – Lelić u Srbiji

Manastir Lelić

Prezime Bošnjak, dosta često prisutno na širem području u  sve tri vjere (katoličanstvu, islamu i pravoslavlju) u Bosni i Hercegovini i susjedstvu, uglavnom potiče od  toponima Bosna (država, rijeka, naselje).

Neki srbijanski etnolozi tvrde da se pravoslavno prezime Bošnjak (i Bošnjaković) javlja na širem etničkom prostoru, ima ih sa više slava i nisu ni u kakvom bližem srodstvu.

Tako Bošnjaci u mjestu Lelić (Srbija), potiču iz Osata u Bosni kod Srebrenice.
U periodu između 1789-1791. godine prešli su Drinu i naselili su se u selu Lelić (Valjevo) u zapadnoj Srbiji. Po mjestu porijekla (Bosna) prozvaše ih Bošnjaci, a i selo po njima dobi isto ime.
Prvi doseljenici u njega bili su braća Jovan i Milovan Bošnjaknavodi se na pojedinim internetskim stranicama koje pišu o rodoslovu.

Selo Lelić je rasutog tipa. Kuće ovog sela su na brdu i njegovoj sjevernoj padini, sve su jedna pored druge na udaljenosti od 10 do 30 metara, sa malim vrtom parcela, a zatim sa brda spuštene u dolinu Bošnjačkog potoka i opet tu jedna pored druge i otišle na vrh potoka. Izuzetak su te nove kuće, koje su izgrađene na imanjima, naime to su kuće najnovijih doseljenika. Iako je Lelić ovako kompaktan, ipak se u njemu izdvajaju pojedini džemati: Bošnjaci, Brđani, Matići i Miškovići.

(mb)

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s