Knjiga “Historija Ilira” doprinos naučnim spoznajama o ilirskom periodu

“Historija Ilira” koautora Selmedina Mesihovića i Amre Šačić izašla je nedavno iz štampe, predstavljajući značajan doprinos shvatanju najstarije historije naroda s ovdašnjih prostora te upotpunjujući dosadašnje naučno znanje novim spoznajama.

Knjiga je udžbeničkog karaktera, pisana jednostavnim jezikom i pristupačna široj javnosti. Bogato je ilustrirana fotografijama, koje su snimili autori tokom terenskog rada na arheološkim nalazištima, kao i kartama. Za sada nije u prodaji, već se besplatno dijeli studentima, dok je planiran rad na njenom drugom izdanju.

Jedan od autora Selmedin Mesihović ističe za Fenu da na teritoriji BiH nije postojao sintetizirani udžbenik iz kojeg bh. studenti i učenici mogu učiti o našoj najstarijoj prošlosti. Veliki značaj knjige vidi u tome što donosi nove pokazatelje iz historije koji su sada sabrani iz različitih naučnih časopisa na jednom mjestu, ali i nova otkrića.

“Posebno su važna otkrića vezana za veliki ilirski ustanak od 6. do 9. godine, zatim Oktavijanovu kampanju te odnose s mitologijom i nama najvažniji segment – velike rimske careve koji su porijeklom s ilirskog područja. Oni su tu taksativno navedeni i prilično dobro obrađeni. Ovdje je cijela historija naše najstarije prošlosti koja do sada nije izučavana”, kazao je on.

Naglašava da je knjiga bazirana na novim saznanjima literarne građe koja nije dovoljno istražena, a djelimično i na novim arheološkim nalazima. Uglavnom je riječ o novim epigrafskim spomenicima na području Glamoča i Grahova te analizi tekstova na tim spomenicima.

“U nama žive drevni Iliri te najviše imamo ilirskog naslijeđa. Kada je riječ o tragovima, najviše ih je pohranjeno u Zemaljskom muzeju BiH, ali ih ima i u drugim muzejima širom BiH. Najpoznatije i najbogatije istraženo ilirsko nalazište jeste Glasinačka kultura, ali tu su i Daorson kod Stoca, dezijatska nalazišta u Brezi, čuvena nekropola Kamenjače, Jezerine, Ripač kod Bihaća, cijeli niz nalazišta na području današnje Dalmacije, te Delminijum kod Duvna. Nalazišta su vrlo slabo zaštićena, jer su ljudi, nažalost, nesvjesni svoje historije i predaka”, ocijenio je Mesihović.

Mišljenja je da je bogatstvo ilirskog života i naslijeđa ogromno te se ono ne može procjenjivati novcem.

“Važno je iz ove knjige shvatiti da historija ne počinje 1918. kako neki tumače, ni 1878. kako drugi tumače, a niti 1463. godine što treći tumače, već da je naše porijeklo mnogo starije i da imamo dosta podataka o zajedničkom porijeklu, ali koje je zbog političkih istorija ostalo prilično zatamnjeno. Zato se sada moramo boriti da najstarije tragove našeg postojanja ponovo izvedemo na svjetlo dana”, ustvrdio je.

Rad na knjizi trajao je oko dvije godine, a realiziran je u okviru Tempus projekta EU. Recenzenti su akademik Rajko Bratož i Milan Lovenjak.

(FENA)

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s