Čuvar kraljevskoga grada Jajca, srednjovjekovni grad Vinac

Historija je htjela da jedan mali dvorac postane čuvar kraljevskoga grada koji i danas, iako ruševan, plijeni svojom ljepotom i položajem

Niz vrbasku dolinu pred samim Jajcem svakom će čovjeku izmamiti pogled prekrasni srednjovjekovni grad Vinac. Uzdignut na strmom kršu a opet tako pitom, okružen borovima, Vinac će, kao takav, zadržati naš pogled sve dok ne uđemo u tunel koji prolazi ispod njega. Ako nemate ni najmanje interesa za njegovu prošlost, ipak ćete poželjeti popeti se na uzvisinu i uživati u panorami brdima stiješnjene doline kroz koju se zmijoliko provlači Vrbas. Ostaci nagorjelog drveta, ugasle vatre, pod zidinama govore da su to mnogi već i učinili, plandujući pod poviješću slaganim kamenjem i čuvajući tako onaj bosanski hedonizam, koliko se to danas može!

A na Vincu se doista čovjek osjeća ovjenčan ljepotom krajolika što se stere podno grada. I onda za koji god korijen naziva grada posegnemo, čini nam se vjerovatnim kada smo na Vincu. Po jednom mišljenju grad dobi ime po vinogradima, budući je cijeli dan osunčan pa se možda i uzgajala vinova loza na njegovim padinama.

Po drugom tumačenju grad je poput vijenca (ikavski vinca) koji u velikom luku opasuje Vrbas. Treća pak varijanta traži odgovor u keltskoj riječi Winas, što znači malo utvrđeno mjesto. Grad je doista u početku bio mali dvorac, no u ono vrijeme, kada bosanski kraljevi borave u svega 12 km udaljenom Jajcu, taj mali dvorac dobiva ulogu važnog strateškog mjesta koje iz doline Vrbasa brani kraljevski grad. Kao takav, kontrolisao je sav promet iz smjera juga, a to je uključivalo i trgovačke cirkulacije na relaciji Dalmacija – kraljevsko Jajce.

U tom kontekstu se Vinac i spominje prvi put u pisanim izvorima 27. juna 1453, kada se splitski trgovac Ventura Engleski de Meraviglia obavezuje da bez saglasnosti kralja Stjepana Tomaša u sljedeće četiri godine neće trgovati na prostoru između Jajca, Vinca i Kotora (današnji Kotor Varoš). Osim ove trgovačke međe, Vinac slovi i kao posljednja stanica za odmor na putu u Jajce. Tako dubrovački poklisari iste godine, uputivši se kralju Tomi u Jajce, svratiše u Sotto Vinaçac.

Sam grad je krasila visoka kula, petouglog oblika, uz koju se naslanjao dvor u smjeru Vrbasa. Zidinama opasan s nizom puškarnica, dvor je bio pravokutnog oblika. Iz gotovo skladnog smjera gradske fortifikacije, koja podsjeća na bumerang, stršio je izbočeni dio koji je branio prilaz gradu s južne strane. Uz njega se nalazila i druga kula. Zanimljiv je tajni prolaz koji je pronađen ispod ovog izbočenog dijela, što rječito svjedoči o pridavanju goleme važnosti u vojno-strateškom oblikovanju ovoga grada. Nije poznato kada je ovaj, stijenama skriveni, prolaz napravljen.

Zna se da su Mađari nakon povrata grada iz osmanskih ruku 1463. pojačali zidine i kule Vinca. Zasigurno da je kao takav i nakon pada Bosne pod osmansku vlast Vinac zadržao epitet strateškog grada, ovoga puta u Jajačkoj banovini. Tek 1498. Osmanlije ponovno zauzimaju Vinac.

Jakub-paša Hadum Bošnjak osvaja grad, čiji je posljednji kapetan bio Ivan Haraszti. Mirovnim ugovorom iz augusta 1503. dogovoreno je primirje između kralja Ladislava i sultana Bajazita, te povučena mađarsko-osmanska granica. U ugovoru među gradovima koji su pod osmanskom vlašću stoji i grad Wenchacz-Vijenčac (Vinac). Isto je potvrđeno i mirom iz 1519. godine.

U popisima, Vinac se javlja tek od 1562. godine kao utvrđeni grad i centar nahije. U neposrednoj blizini, na platou ispod glavne kule, sagrađena je Sulejmanhanova džamija. Danas su od nje ostali dijelovi temelja. Grad Vinac sastojao se od dvije osnovne cjeline: utvrđenja i velikog obora. Unutar grada bio je tajni prolaz i cisterna. U osmansko doba pojedini dijelovi gradskih bedema i kula su ojačavani. Grad je napušten 1833. godine.

Vinac i danas, iako ruševan, plijeni ljepotom, posebno svojim položajem. Malo je pisanih podataka ostalo o njemu, no ipak, historija je htjela da jedan mali dvorac postane čuvar kraljevskoga grada. Na nekoliko desetljeća.

 

Izvor: agencija-jajce.ba

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s