VELIKI VOJVODA BOSANSKI – HRVOJE VUKČIĆ

Veliki bosanski vojvoda, general Hrvoje Vukčić, sin je čuvene bosanske porodice Hrvatinić. Hrvoje je rođen u Bosni, u Kotoru – današnjem Kotor Varošu 1350. godine. Sin je velikog bosanskog vojvode, generala Vukca Hrvatinića.
Postoje brojni dokumenti kao i historijska literatura o velikom bosanskom vojvodi Hrvoju.

Nažalost, ni Hrvoju kao ni brojne bosanske vladare, plemiće, kraljeve i ostale velike bosanske ličnosti nije zaobišla propagandna literatura u službi nacionalističke i osvajačke politike prema Bosni koja datira još iz vremena Kulina bana.

Bosnia_around_1412

Smatra se da je naziv Hrvatinić ova bosanska porodica dobila jer su imali posjed na području gdje se začela Hrvatska – vjerovatno je riječ o Primorju ili Krajini?

Navest ćemo nekoliko podataka vezanih za slavnog bosanskog sina:

1376. g. – Spominje se prvi put u ispravi ovaj bosanski velikan, kao knez i vjerni vitez ugarskog kralja Ludovika I Anžuvinca.

1380. – Bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić dodjeljuje mu naslov velikog vojvode i daruje posjede u župi Lašvi.

1391. – Napuljski kralj Ladislav, čiji je bio pristalica, povjerava mu na upravu banovine Dalmaciju i Hrvatsku.

 1392. –  S Osmanlijama poražava vojsku ugarskog kralja Sigismunda.

1398. – Utječe na izbor Stjepana Ostoje za bosanskog kralja.

1398. –  Pismo ugarskog kralja Sigismunda Trogiru: ..Znajte, da smo dočuli iz vjerodostojnog izvora, da se je vojvoda Hrvoje Vukčić, kao nevjerni sin, vođen zloćom izdajstva, smetnuvši s pameti nebrojena naša kraljevska dobročinstva, pridružio društvu dušmana Isusa Krista, to jest Turcima, i da ima namjeru da svom silom udari i ratuje protiv naših vjernih i naše svete krune, koji borave u Kraljevstvu Bosanskom.

1401. – Hrvoje nasljeđuje Donje Krajeve, a prije 1392. već je bio vojvoda tih krajeva.

1403. – Za ugarskog kralja u Zadru je okrunjen Ladislav, on postavlja Hrvoja za glavnog namjesnika u Ugarskoj, Bosni, Hrvatskoj. Imenovao ga je i hercegom splitskim.

1404. – Hrvoje pridonosi izboru novog bosanskog kralja Tvrtka II Kotromanića, nakon što je podržao svrgavanje Ostoje s kojim je prethodno došao u sukob.

Ostojino svrgavanje izaziva nove napade Ugarske.

Poznati Hrvojev misal nastao je oko 1404.godine, smatra se za jedan od najboljih radova te vrste i ujedno predstavlja važan spomenik bosanske kulture srednjeg vijeka. Glagoljski misal  Hrvoja Vukčića sačuvale su Osmanlije.

 https://i2.wp.com/image.slidesharecdn.com/tpbhronologija-141207042417-conversion-gate02/95/tragom-pisane-batine-bih-hronologija-bosanskih-rukopisa-1215-vijeka-40-638.jpg

1408. – Nakon novog upada Sigismunda u Bosnu i , kako se navodi, pokolja bosanske vojske kod Dobora, Hrvoje je (privremeno) prešao na Sigismundovu stranu.

1412. – Hrvoje je prisutan na turniru evropskih vladara i velikana u Budimu. Vukčić je bio član Zmajevog, viteškog reda.

Šta se dešavalo na pomenutom turniru, kakvu hrabost je posjedovao ovaj bosanski vitez, čitamo u knjizi ‘Historija bosanske vojske’, autora prof. dr. Envera Imamovića.

– Među brojnim znanim i neznanim bosanskim vitezovima bilo je onih čije su slave i podvizi bili poznati cijeloj Evropi, bilo sa viteških turnira ili krvavih bojeva.
U sjećanju pokoljenja ostala je uspomena na znamenitog junaka Hrvoja Vukčića, koji je nosio titulu velikog vojvode bosanskog, to jest bosanskog generala. Ljetopisci ga opisuju kao pravu grdosiju – visokog i krupnog stasa, s vratom kao u bika.
Spominje se slučaj kada mu se jedne prilike, dok je boravio na ugarskom dvoru u Budimu, narugao jedan hrvatski velikaš, i to tako što je prolazeći mimo njega zarikao oponašajući vola.
A to zato što je ovaj bio neuobičajeno plečat, kratkog i debelog vrata, i još je imao krupan i hrapav glas.
Kako je bio u tuđoj kući, bosanski vojvoda se nije htio na licu mjesta s njim obračunati nego je to ostavio za drugu priliku.

Puno godina kasnije, kada je neprijateljska vojska jedne prilike napala Bosnu, i kada je po običaju doživjela poraz, među zarobljenicima je bio i onaj hrvatski velikaš (Pavao Čupor) koji se svojevremeno onako grubo narugao bosanskom vojvodi.
Kada ga je ovaj prepoznao, podsjeti ga na to, a onda ga strpa u volujsku kožu, zašije i baci u rijeku govoreći: Kada voli oponašati vola neka i završi kao vo.

b8xt30rcaaaetld

1415. – Hrvoje ponovo ulazi u sukob sa Sigismundom. Opet uz podršku Osmanlija pobjeđuje vojsku mađarskog kralja, ovaj put kod Doboja.

Hrvoje je kovao i svoj novac koji je nazivan ‘krstjanin’.

1416. – U svojoj tvrđavi Kotoru na Vrbanji umire Dobri  Bošnjanin Hrvoje.

Grad Jajce je posebno vezano za Hrvoju, smatraju ga graditeljem i osnivačem grada. Po njegovom nalogu su isklesane i katakombe, zamišljene kao mjesto  posljednjeg prebivališta za njega i njegovu vojvodsku porodicu.

Grb Hrvoja Vukčića iz 14. vijeka bio je i Grb Bosne i Hercegovine za vrijeme A-U okupacije, zapravo njegova donekle izmijenjena verzija. Grb je predstavljao; Zlatni štit, iz čijeg lijevog srebrenog obruba, izlazi crvena oklopljena savijena ruka,koja drži srebrenu sablju, sa zlatnom drškom, okrunjen krunom od heraldičkih lijljana.

1915. – U veliki državni grb Austro-Ugarska kraljevina dodaje i pomenuti grb.

Grb sa rukom i sabljom nalazimo i u Fojničkom grbovniku gdje predstavlja srednjovjekovno bosansko Primorje.

 

(Miruh Bosne/Jajce grad muzej)

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s