Kočerinska ploča i stećci: Svjedoci bosanske državnosti u Širokom Brijegu

Kočerinska ploča predstavlja nadgrobni natpis Vignja Miloševića uz stećak koji se nalazi u nekropoli Lipovci u blizini mjesta Kočerin (Široki Brijeg) i koji datira iz 1404. godine.
Kočerinska ploča je najduži i jedan od najvažnijih srednjovjekovnih kamenih natpisa pisanih bosančicom, a na ploči su nabrojani svi bosanski banovi i kraljevi kojima je pokojnik služio.

VIGANJ I NJEGOVO DOBA

Važnost Vignjeva nadgrobnog natpisa.

Viganj je dugo živio. Umro je u drugoj polovini svibnja/maja ili u prvoj polovini lipnja/juna 1404.godine. To se, istina ni jedno ni drugo ne veli u natpisu, ali se posve sigurno može zaključiti.

Kad je Viganj živio, današnja Hercegovina s Primorjem od ušća rijeke Cetine do Boke Kotorske, s izuzetkom Dubrovnika i uže njegove okoline, bila je u sastavu Bosanske države kojom su upravljeli vladari iz porodice Kotromanića, ispočetka kao banovi, a kasnije kao kraljevi.

Prvi njezin kralj bio je Tvrtko. On je 1353. do 1377. godine vladao kao ban, a poslije do smrti god. 1391. kao kralj. Jedan dio te teritorije , Hum i Krajinu, osvojio je ban Stjepan II. I priključio Bosni, a ostalo njegov nasljednik Tvrtko.

Istina god. 1357. ta stečevina bana Stjepana bila je izgubljena djelomično, ali samo za neko vrijeme. Naši povijesničari tvrde da je ban Tvrtko te godine bio prisiljen posebnim ugovorom Hum (veći dio današnje Hercegovine) ustupiti hrvatsko-ugarskom kralju Ljudevitu I. Kao miraz svoje rođakinje Elizabete, kćerke bivšeg bana Stjepana II. Koja je bila udana za spomenutog kralja Ljudevita.

To bi, prema njima, ostalo na snazi sve do Ljudevitove smrti god. 1382. ali izgleda da se taj ugovor nije mogao ostvariti u cjelosti, niti su svi krajevi Huma došli pod vlast kralja Ljudevita, odnosno njegovih feudalaca.

To bi se dalo zaključiti i iz Vignjeva natpisa. Viganj u svom natpisu ističe da je služio svim bosanskim vladarima, svojim savremenicima, (petorici na broj) od bana Stjepana (1322.-1353.) pa sve do završetka prve vladavine kralja Stjepana Ostoje, koji je prilikom državnog udara zbog neslaganja političkih trzavica sa svojim velmožama bio zbačen s kraljevskog prijestolja.. to se dogodilo u drugoj polovini svibnja/maja 1404. godine.

Za vrijeme tih nereda kada je Ostoja zbačen s kraljevskog prijestolja umro je Viganj i pokopan na Kočerinskom polju gdje mu se idanas nalazi grob. Već u prvoj polovini sljedećeg mjeseca iste godine izabran je u Bosni za novog kralja Tvrtko II. Tvrtković, sin Tvrtka I. Njegov izbor Viganj nije dočekao. Umro je ranije inače bi ga naveo u natpisu.

Natpis ima posebnu vrijednost što nabraja sve bosanske vladare od Stjepana Kotromanića do Dtjepana Ostoje, i to redosljedom kakvim su dolazili na prijestolje. Među njima bila je i jedna žena, kraljica Gruba. Od kraljica viganj spominje samo nju.

U Kočerinskom kraju ima, naime, mnogo stećaka, a samo Vignjev ima natpis. Izraditi vako lijep nadgrobni spomenik s tolikim natpisom stajao je sigurno mnogo novca.

Viganj s ponosom ističe u natpisu da leži “na svom plemenitom“, na svojoj baštini, koja se prostirala na Kočerinskom polju, barem jednim djelom. Naši pređi smatrali su za nesreću ako ne bi bili pokopani na svojoj baštini.

Mjesto na kojem počiva Viganj nalazi se na Kočerinskom polju, u neposrednoj blizini šumarske kuće-lokacija Lipovci. U natpisu Viganj veli da leži “pod Kočerinom“. Ovo je prvi put u prošlosti Kočerina da mu se ime spominje.

Čim se pogledaju oba dijela Vignjeva nadgrobnog spomenika, i sanduk na grobu i ploča s natpisom u zidu Župnog stana na Kočerinu (sada u Župnom uredu), odmah upada u oči da je na oba dijela kovač stavio križ. Da li ovi križevi znače da je Viganj bio katolik? Vrlo vjerovatno. Viganj je mogao biti katolik ili član Crkve bosanskih krstjana (takozvanih bogomila), odnosno pripadnik patarana.

– Dimenzije Kočerinske ploče su: visina 160 a širina 45 cm. Tekst je Kočerinske ploče pisan čistom ikavicom, što se jasno pokazuju na primjeru riječi koje nemaju ni jata ni poluglasa.

– Poslije smrti herceg Stjepana 1466. godine, današnjom zapadnom Hercegovinom upravljao je njegov sin Vlatko Kosača. Iako je Kočerin bio pod direktnom vlašću moćne porodice Kosača, pavao Anđelić ističe mogućnost da je lokalitet Kraljica u kočerinskom polju bio lični posjed bosanskih kraljeva.

U predjelu sela Kočerin, nedaleko od današnje Lištice i mostarskog blata, oveći kompleks zamljišta nosi naziv Kraljica.

Neposrednu vezu bosanskih kraljeva s ovim krajem tako potvrđuju i neki podaci dubrovačkog arhiva iz 1452. godine. Iz tih podataka se, naime, razabire da je kralj Tomaš, bar za vrijeme rata između Hercega Stjepana i njegova sina Vladislava, u Blatu imao boravište nešto trajnijeg karaktera.

Kočerin je u to vrijeme upravo pripadao župi Blato, pa je kraljevo boravište moglo biti upravo u Kraljici, odnosno Kočerinu. Godine 1452. dubrovački poklisar ispod Kočerina piše pismo svome knezu.

Poslije citiranog teksta nije deplasirano tvrditi da je tada u Kočerinu boravio bosanski kralj Stjepan Tomašević i da je dubrovački izaslanik rečeno pismo pisao iz kraljeva privremenog boravišta.

Nema sumnje da je on u Kočerinu imao gdje boraviti.

Na to ukazuje epitaf Vignja Miloševića iz 1410./11. godine, jer sirotinja nije podizala takve spomenike niti je mogla unajmiti najbolje umjetnike toga vremena. Kralj i njegova svita nisu odsjedali u sirotonjskoj izbi ili na goloj ledini.

Oba navedena podatka upućuju na to da je Kočerin u prvoj polovini 15. vijeka bio bogato mjesto koje je imalo gdje ugostiti svoga kralja. Padom pod tursku vlast, Kočerin je ušao u sastav mostarske nahije.

 
Prilog Al Jazeerae o Kočerinskoj ploči i ćirilici u Širokom Brijegu…

(miruhbosne/kocerin.ba)

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s