TAJNE BOSANSKOG DVORA

Prijestolnica srednjovjekovne bosanske države je dva puta mijenjala mjesto. U najstarije doba nalazila se u Moštru kod Visokog, a potom je premještena u tvrdi Bobovac poviš Kraljeve Sutjeske kod Kaknja. To je učinjeno zbog veće sigurnosti. Bobovac se u odnosu na Moštre nalazi u brdsko-planinskom i teško pristupačnom kraju, gdje nijedan neprijatelj nije mogao doprijeti bez velikih gubitaka.

Bobovac ima važno mjesto u historiji srednjovjekovne Bosne. Tu se nalazio vladarski dvor, prijestolje, riznica, tu se čuvala kruna, arhiv, i sve drugo što je sadržavao prijestolni grad. Njegov izgled nam je poznat zahvaljujući arheološkim iskopavanjima, a i preostalim ruševinama. Bio je opasan visokim bedemima dugim više od jednog kilometra. Ojačavalo ga je 11 debelih kula i dva pokretna mosta.
Uzimajući u obzir podatke koji nam stoje na raspolaganju, može se zaključiti da je Bobovac izgledao više nego veličanstveno. Sa svojim bedemima, kulama pokretnim mostovima, tri velike dvorske palače od nekoliko katova te drugim sadržajima, sve to postavljeno na vrhu grebena strmih strana, u šumsko-planinskom okolišu sa hučećim gorskim potocima podno grada, djelovao je istovremeno i zastrašujuće i zadivljujuće. To je u pravom smislu bilo neosvojivo gnijezdo bosanskih kraljeva i ponos bosanskog naroda.

Ljepote bobovačkog dvora

Zapisi govore da su evropski dvorovi u ranijem razdoblju bili skromno opremljeni. Zimi je na podu bila razastrta slama, a umjesto stakla, na prozorima je bila razvučena teleća ili jareća koža. Namještaj se sastojao od teškog hrastovog stola, stolica, klupa, škrinja, i to je bilo sve. Za rasvjetu je služio luč, uljanice ili svijeće. U zimskom razdoblju zagrijavalo se sa otvorenog ognjišća, pa je unutrašnjost bila puna čađi.

U bosanskom prijestolnom Bobovcu bilo je nešto drugačije. Zahvaljujući blizini napredne Italije i jadranskih gradova, gdje se život odvijao na većem kulturnom nivou, bosanski dvor je imao pitomiji izgled. Arheološki je dokazano da se sastojao od nekoliko palaća s brojnim prostorijama, podrumima, ostavama i spremištima. Središnja prostorija je bila velika dvorana gdje se odvijao svakodnevni život dvorjana. Tu se jelo, sjedilo, održavale se zabave, razgovaralo i sl. Najsvečanija i najraskošnija prostorija bila je prijestolna dvorana u kojoj se nalazilo prijestolje. Tu su održavana vijećanja kralja sa velmožama, primana izaslanstva drugih zemalja, potpisivale se povelje i sl.

bob

O tome kako se odvijao život na bosanskom dvoru ostavili su nam zapise suvremenici, a o tome govore i iskopani predmeti kojima su se služili njegovi stanovnici. Izgled prijestolja poznat nam je sa gravura velikog državnog pečata. Tu su prikazani banovi i kraljevi kako sjede na njemu. U svim slučajevima izgleda izuzetno raskošno s mnoštvom ukrasa, bez sumnje, s mnogo zlata i dragulja. Na jednoj srebrenoj škrinji iz 14. stoljeća, koja se danas nalazi u riznici crkve Sv. Kustošije u Zadru, a koju je dala izraditi pinceza Elizabeta, prikazana je spavaća soba njenog oca, bana Stjepana II, gdje na samrti leži na krevetu, a oko njega njegova porodica. Zidovi su presvučeni raskošnim zavjesama.

Tajne bobovačkih riznica

Najčuvanija prostorija na dvoru bila je riznica. U njoj se čuvala kruna, žezlo i blago države. Nalazila se u podrumima dvora zaštićena teško okovanim vratima ispred kojih je danonoćno stajala straža. O njenom sadržaju govori i narodno predanje a i suvremeni historičari. Ostalo je zapisano da su Turci prilikom zauzimanja Bobovca u njoj pored ostalog blaga pronašli i milijun zlatnika.

Bogatstvo bosanskih kraljeva je bilo nadaleko poznato. Bosna je u srednjem vijeku bila jedan od najvećih izvoznika metala u Evropi. Srebra je bilo toliko da su ga prevozili posebni brodovi za Aleksandriju, Veneciju, Španiju, Napulj i druge zemlje i gradove Mediterana.

Za kralja Tvrtka se kaže da je kupovao dragulje čija je cijena iznosila i po 16.000 dukata. Kralj Tomaš je u razdoblju od samo nekoliko godina sultanu Mehmedu II isplatio iznos od 160. 000 dukata na ime mirovnog ugovora.
U ruhu bosanskih princeza koje su se udavale izvan Bosne, pored ostaloga, nalazilo se i zlatno te srebreno posuđe, zatim stolni pribor – kašike i viljuške – ukrašene dijamantima, biserima, kristalom, posteljina od svile itd, što je ondašnjoj Evropi bila prava rijetkost. Ostalo je zapisano i to da su žene bosanskih feudalaca vunu gargašale zlatnim grebenima, kakav je bio slučaj sa ženom velikog vojvode bosanskog, hercega Stjepana Kosače. Ovaj je na svom dvoru u orkestru imao orgulje od srebra. Nakit bosanskih plemkinja bio takve vrijednosti i ljepote da je za njega znala cijela Evropa. I sultani su za njim čeznuli i nudili im ma koji iznos da im ga prodaju. Za broš s dragim kamenom koji je u nakitu imala žena Vlatka Vukovića iz Huma (Hercegovine), sultan Bajazit II je sve nudio ma koju cijenu ali ga ova nije htjela prodati.

Kraljevo društvo

Iako se bosanska prijestolnica nalazila duboko u brdima, u njemu je uvijek bilo živo i veselo. Uz kralja je bila njegova pratnja koju su činile najuvaženije velmože. Kraljičino društvo su činile žene kraljevih velmoža. I mladi prinčevi i princeze su imali društvo. Bila su to djeca velmoža, tako da su se svi veselili i zabavljali.
Na dvoru su duže ili kraće boravili i izaslanici inozemnih dvorova, papa, sultana idr. Bilo je i putnika namjernika koji su bili na prolazu kroz Bosnu. Među strancima su bili i umjetnici – svirači, pjevači, glumci, cirkusanti, slikari i dr, koji su za plaću radili i zabavljali kralja i njegovo društvo.
U ljetno vrijeme kralj se manje zadržavao na Bobovcu. Tada je više boravio u ljetnim dvorovima koji su se nalazili na njegovim imanjima širom Bosne.
Kao vladar cijele Bosne, kralj je posjećivao sve njene dijelove. Ponekad je tu i tamo morao rješavati sporove među svojim feudalcima, učestvovati u mjesnim svetkovinama, proslavama i sl. Za svaki dio Bosne bio je veliki događaj kad bi im u posjetu došao kralj s kraljicom, prinčevima i svojom velikom pratnjom.

Najveći događaj za zemlju je bilo održavanje “stanka”. To je bilo ono što je danas narodna Skupština Bosne i Hercegovine. Na njemu su učestvovali svi velikaši, bogumilski predstavnici i dr. Održavao se u Milima, a to su današnji Arnautovići kod Visokog. Tu su se pretresala najvažnija državna pitanja i rješavala sudbina zemlje. Birali se ili skidali kraljevi, donosile se odluke o ratu i miru, potpisivali međudržavni ugovori isl.

Iz teksta dr. Envera Imamovića…

(mb)

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s