Bosansko kraljevstvo u 15. vijeku: Hrvoje Vukčić i Sandalj Hranić pod zaštitom Osmanlija

O prilikama u srednjovjekovnoj bosanskoj državi s početka petnaestog vijeka, o saradnji između bosanskih velikaša (dvojice koji se ugledom i moći mogu mjeriti i s bosanskim kraljevima) i Osmanlija…

  • U knjizi Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine, od g. 1463-1850. Safvet-beg Bašagić navodi sljedeće:

Mehmed I. a za njim sin mu Murat II. osvojiše sve izgubljene zemlje u Maloj Aziji, pa nastave opet osvajanja u Europi. Pošljedni uzdrma dapače carigradske i biogradske zidine, ali mu sreća ne posluži, da na njima razvije crveni bajrak s polumjesecom. Ta je slava Fatiha čekala.
Megju tijem su u Bosni neprestano trajale borbe izmegju kralja i velikaša i napose izmegju pojedinih velmoža.
Glasoviti bosanski veliki vojvoda i herceg od Splita Hrvoje Vukčić-Hrvatinić bješe se ljuto zavadio s ugarskim kraljem i Sandaljom Hranićem. Još odmah iza bitke kod Dobora god. 1408., gdje je sasječeno 126 bos. patarenskih plemića u vjerskoj gorljivosti ugarskih križara, Hrvoje se ogledao na Edrenu, ali zapletaji na istoku bjehu zaokupili sultana, pa mu ne može pružiti pomoći.

Istom god. 1415. nalazimo turske čete u Bosni, gdje s Hrvojom vraćaju pokrajine, koje padoše pod ugarsku vlast.
Nu ovaj put Turci ne ostaviše Bosnu, već se stalno nastaniše u osvojenim krajevima, da utjerivaju harač od bosanskoga kralja. Neposredno gospodovali su u Taslidži, Čajniču, Foči i Nevesinju.

Naredne godine umre herceg, koji je četvrt stoljeća tresao sudbinom Bosne, Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, pa donekle i Ugarske.
Kako već prije Hrvoje bješe predložio Edreni, sultan Mehmed I. imenuje bosanskim begom god. 1418. Ishak bega, koji izabra sjedište u Foči.
U proljeće naredne godine dogju Ishak begu pomoćne čete, s kojima zauze Višegrad i Sokol (na utoku Lima u Drinu).
Na povratku sjavi u Sarajevsko polje, te osvoji malu utvrdu Kresavicu.

Dvije moćne hercegovačke porodice Kosače, gospodari Zahuma i Pavlovići, gospodari Travunije vodile su zatorni rat jedna s drugom kroz dulje vremena. Napokon i jedna i druga zatraži pomoć od bosanskoga namjestnika. I sultan i Ishak beg dugo su se premišljali, kome da se pridruže.

Pošto je Sandalj Hranić Kosača bio tada najugledniji faktor u Bosni, dapače moćniji od samoga kralja, nije nikakvo čudo, što je Ishak beg stupio s njime u savez.
Tako nalazimo god. 1426. Sandalja i Ishak bega, gdje osvajaju Travuniju i dijele je megju se.
Od sada počinje Sandalj u listinama pisati se: Božijom milosti i velikoga cara Mehmed bega gospodar Zahuma i t. d.*) (*Asboth misli još god. 1415., da su Hrvoja i Sandalj priznali tursko gospodstvo.)

  • Historičar Mustafa Imamović također spominje 1415. godinu, kada je udruženim snagama bosanske i osmanske vojske u bici kod Doboja, u mjesecu julu, poražena ugarska križarska vojska. ‘Taj savez sa Osmanlijama označio je put postepenom, ali trajnom osmanskom prodoru u Bosnu. Od tada se Osmanlije javljaju kao stalni činilac u međuvelikaškim razračunima i previranjima u Bosni te njihovim ratovima sa susjednim državama’ – smatra Imamović.
  • Zanimljivim se čini navesti i raspoloženje bosanskog naroda pred sam pad Bosanskog kraljevstva, u vrijeme kralja Tomaša, koji je ‘Jednom prilikom (1456.), da li samo za vanjske potrebe ili zato što je tako i bilo, upozoravao je kako maniheji čine dobar dio njegovog stanovništva, posjeduju veći dio kraljevstva i skoro da više vole Turke nego kršćane’ – navodi Marko Šunjić u djelu Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata – Grupa autora.

 

(MiruhBosne)

One thought on “Bosansko kraljevstvo u 15. vijeku: Hrvoje Vukčić i Sandalj Hranić pod zaštitom Osmanlija

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s