“Knjige su najljepši ukras i vrijednost jednog naroda!”

Husein Đozo je je u svojim djelima ukazivao na teške posljedice koje nastaju ukoliko neki narod zanemari bavljenje naukom, te odgoj i obrazovanje. Na više mjesta je spomenuo negativni trend odvajanja Bošnjaka od učenja, knjige i nauke.

Đozo navodi da je jednom prilikom navratio kod prijatelja koji je posjedovao luksuznu kuću, skupocjen namještaj i razne suvenire, ali nigdje nije bilo niti jedne knjige. Husein-ef. pita domaćina ima li biblioteku ili bar nekoliko knjiga, a ovaj mu odgovara: “Neka biblioteke osnivaju i knjige kupuju učeni ljudi! Meni je važno da obezbijedim djeci uvjete za udoban i bezbrižan život.” (1)Ovim susretom i odgovorom Husein-ef. Đozo je razočaran i navodi primjer iz vremena kada su živjeli age i begovi. Oni su imali velika imanja, a njihovi sinovi, izuzev pojedinaca, nisu pohađali škole. Mislilo se da je imetak najveća snaga, sigurnost i zaštita. Kada je provedena agrarna reforma i imetak oduzet agama i begovima, njihovi neobrazovani sinovi postali su sirotinja i sluge drugima.

Druženje s prijateljem Đozo završava riječima: “Knjige su najljepši ukras stana, one su najveća vrijednost. Nauka, znanje i prosvjeta su najsigurnije bogatstvo jednog naroda i najmoćnije oružje u zaštiti slobode i dostojanstva i pojedinaca i naroda.” (2)

Husein-ef. Đozo se pita: „Zašto su muslimani uspostavili razliku između “kitaba” i knjige?“ U svijesti mnogih muslimana važnost i poštovanje spram kitaba (što između ostalog uključuje Kur'an kao Božije Objavu, ali i druge vjerske knjige)  nije preneseno na savremenu knjigu.

Došlo je do određene konfrontacije i podjele nauke na vjersku i svjetovnu. Što bi značilo, vjerske nauke su u kitabima, a svjetovne u knjigama. Tu su začeci propadanja važnosti knjige u očima muslimanskih masa. Bilo je prilično kobno što nova savremena knjiga nije odmah prihvaćena kao kitab, kao izvor naučnih saznanja i potreba. Izostala je svijest koja je na kraju dovela do slabosti čitavog naroda, a ona se liječi i prevenira povratkom knjizi, nauci i obrazovanju.

Povratkom izvorima vjere i obrazovanju koje je bazirano na univerzalnim principima islamskog učenja muslimani imaju priliku da svijetla obraza zakorače u budućnost.

Izvor: Latić Džemaludin, Husein-ef. Đozo kao islamski modernist, objavljeno u: Život  i  djelo  Husein-ef. Đoze – Zbornik radova sa naučnog simpozija,  str. 143-145.

 NEDIM BOTIĆ, preporod.com

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s