Načelnik Tešnja: Kako smo postali privredno čudo

Dok Bosna i Hercegovina ekonomski kleca, ova se opština doživljava kao parvo ekonomsko čudo! Prema podacima svih relevantnih međunarodnih institucija, u Tešnju je do sada stvoren najbolji ambijent za investicije, dok ostatak zemlje i dalje grca u dugovima. Podaci o uspješnosti Tešnja i više su nego impresivni. 

O Tešnju pričaju svi, a za BUKU smo o Tešnju pričali sa prvim čovjekom ovog grada Suadom Huskićem.

Gdine Huskiću, gotovo pa svi mediji u BiH ali i u svijetu pričaju o Tešnju kao ekonomskom čudu, a koje se nalazi u zemlji gdje ekonomija ne funkcioniše. Kako to, koje su to stvari koje se događaju u Tešnju a koje ne uspijevaju u ostatku zemlje?

Tešanj je u posljednje vrijeme doživio određenu afirmaciju i privukao pažnju medija te domaćih i međunarodnih institucija. I uglavnom je to afirmativna priča o postignutim rezultatima u ekonomskom razvoju, reformi javnog sektora i nekim drugim temama. Lijepo je kada postoje dobri rezultati i kada vas izdvajaju kao uspješnu sredinu. Međutim, sjenu na to baca ukupno stanje i brzina razvoja bosanskohercegovačke ekonomije i rezultata u cijeloj BiH. Drugim riječima, voljeli bismo da imamo bolje rezultate u svim oblastima u BiH.

Mislim da je puno lakše uspjeti ako shvatite nekoliko ključnih stvari: Nemamo vremena čekati da problem riješi neko „odozgo“ ili neko „sa strane“ – oni će ili zakasniti ili neće nikada uraditi to što očekujete. Hvala svima koji pomognu, ali odgovornost je prvo na nama, pa se tek onda možemo baviti očekivanjima od drugih. U brzom prepoznavanju ovih stvari olakšala nam je izvozna orijentiranost i saradnja sa međunarodnim kompanijama prije devedesetih, ali i činjenica da nam socijalizam nije razvio ovisnički mentalitet kroz velike sisteme dogovorne ekonomije. Ovo razumijevanje procesa i prilika nam je pomoglo u pristupu i radu u javnom i privatnom sektoru i brzo smo napravili zaokret i prilagođavanje jednom potpuno novom sistemu funkcionisanja lokalnih zajednica u uvjetima slobodnog tržišta i demokratskog sistema. Stoga smo u Tešnju, uvjeren sam, pristupili promjenama na vrijeme.

Kao i sve druge općine prošli smo izazove poslijeratne obnove, tranzicije sistema, privatizacije itd. Pored toga, krenuli smo u tehnološke i organizacione promjene i nastojali na taj način nove tehnologije staviti u funkciju povećanja efikasnosti općinske administracije i ukupnog razvoja Općine, a za rezultat imamo uveden e-government sistem, koji je u potpunosti u službi građana i privrede. Mnogi procesi u radu općinske administracije su digitalizirani i ubrzani. Tehnološke promjene su pratile strukturalne promjene u javnom sektoru, što znači da smo općinsku administraciju i javni sektor za koji smo odgovorni prilagodili potrebama građana i strateškim ciljevima razvoja Općine..

Zasukali smo rukave i krenuli u susret izazovima. Zato nas sada mnogi u Tešnju i izvan njega prepoznaju kao partnera za budućnost. Govorim o ulozi javnog sektora, a svakako u cijeloj priči posebno mjesto ima privatni sektor, hrabri sposobni i odlučni ljudi koji su u privatnom biznisu, te naravno svi uposleni koji u osnovi proizvode nove vrijednosti.


Ekonomski podaci za Vašu opštiinu su gotovo pa nestvarni, 2,1 radnik ja jednog penzionera, npr…kako ste to postigli? Čime se to još Tešanj može pohvaliti?

Podatak koji pominjete je iz 2014. godine. U 2015. godini smo dostigli da imamo 2,2 radnika na jednog penzionera, dok je taj broj na nivou BiH (FBiH+RS) oko 1,1 radnik na jednog penzionera. Pratimo ekonomske indikatore koji su indirektni, pa mi je posebno drago reći da 2 godine zaredom imamo povoljan prirodni priraštaj, među najvišim u FBiH. Sa prirodnim priraštajem, natalitetom, sva priča o ekonomskoj stabilnosti i razvoju dobiva novu dimenziju, ona humanu dimenziju.

Možemo reći da je u posljednje četiri godine broj poslovnih subjekata porastao za 10 % (sada ih je oko 2500), broj zaposlenih je porastao za 23% (više od dvije hiljade novih radnih mjesta). Izvoz je u posljednjih 5 godina stalno rastao (ukupno povećanje preko 80%). Izvozimo u oko 60 zemalja u svijetu. Nekad je teško i pobrojati sve ono što se proizvodi u Tešnju, odjevni predmeti (čarape, hlače, modna obuća, jakne, odjeća za motocikliste, bicikliste, radna i policijska odijela, odjevni predmeti od kože…) prehrana (mineralne vode, konditorski proizvodi, pileće meso i prerađevine, gljive…) dijelovi za automobile i kamione (filteri, pumpe, kočioni elementi, svjećice, kamionske prikolice…) namještaj itd. Iz Tešnja se uspješno trguje naftnim derivatima, metalom itd. Ljudski i finansijski potencijal je već aktivno prisutan u razvoju drugih općina, kroz vrlo značajne akvizicije i investicije u Visokom, Travniku, Doboju, Sarajevu itd.

Ipak, Tešanj se najviše može pohvaliti vrijednim i odgovornim ljudima, od radnika do menadžera i vlasnika. Svi oni vole svoj Tešanj i Bosnu i Hercegovinu i spremno prihvataju sve izazove koji su pred njima. Drago mi je što na spisku najuspješnijih kompanija i pojedinaca u BiH uvijek ima i nas iz Tešnja, a posebno sam ponosan što na spisku velikih poreskih dužnika ili kompanija sa sumnjivim poslovanjem nema nikog iz Tešnja.

Kako privlačite strane investicije u Tešanj? Koliko ste privukli stranih investitora u Vašu opštinu?

Odnos domaćih i stranih investicija u Tešnje je oko 50:50, a po vrstama djelatnosti investicije su prilično disperzirane tako da imamo značajnu stabilnost, jer ne ovisimo direktno o porijeklu kapitala ili vrsti djelatnosti (zbog različitih tržišnih pomjeranja). Stoga naglašavam jednaku važnost domaćih i stranih investicija. Najveći dio posla na privlačenju stranih investicija zapravo je urađen u vrijeme privatizacije, dobrim dijelom kroz kontakte sa ranijim poslovnim partnerima, kupcima i sl.  Kasnije se ta mreža širila kroz dobre rezultate, dobar glas, aktivnu promociju, a u pozadini kroz korektan i profesionalan poslovni ambijent, brz i efikasan javni sektor, izgradnju poslovne infrastrukture i sl.

Danas u Tešnju posluje 17 stranih kompanija, koje dolaze iz 9 zemalja Evropske unije. Svi oni su sada naš glas povjerenja i pouzdanosti za nove investitore.

Evo da sam ja strani investitor koji želi investirati u Tešanj, otvoriti neki proizvodni pogon – za koliko brzo to mogu uraditi i koliko će me to koštati?

Odgovor će zavisiti prije svega od vaše djelatnosti, namjene i veličine objekta, statusa i namjene zemljišta, te spremnosti vaše tehničke dokumentacije (projektna dokumentacija i slično).

Ali da bismo vam pojednostavili cio ovaj proces, predlažem da dođete u OSS ured za investitore (One Stop Shop) u kojem ćete na raspolaganju imati osobu koja će s vama ili u vaše ime proći administrativne procedure općine Tešanj. Kada kompletirate dokumentaciju možete računati da u roku od dva dana možete dobiti građevinsku dozvolu. Što se tiče troškova koje ćete imati (dozvola, renti, taksi i dr.), računajte da je ona najpogodnija za vas u cijeloj BiH. Možete se informisati o svemu i putem elektronskog registra općine Tešanj (zvanična web stranica općine Tešanj) u kojem su navedeni svi naši administrativni procesi, cijena svih postupaka koje provodimo, kontakt osoba (telefon i njen e mail), kao i vrijeme potrebno za svaki administrativni postupak.

 

Čini se da niste dopustili da politika mnogo petlja svoje ruke u ekonomiju. Je li to zapravo model, da politika ne smeta privredi i ekonomskom razvoju Tešnja?

Prosperitet i ekonomija traži stabilnost, političku i ekonomsku. I to su parametri koji se mjere i na svjetskom nivou (Doing Business). Zbog ukupnih prilika u kojima se Bosna i Hercegovina nalazi, onda pomislimo da možemo biti drugačiji.

Zato je ipak bolje reći da smo mi u Tešnju imali ispravnu politiku vođenju lokalne zajednice, a sačuvali se od politikanstva. Politika je i kada Općinsko vijeće na prijedlog Načelnika prihvati ulaganje u poslovnu zonu ili prihvati stimulativne mjere za ulaganja koja će u roku od dvije godine donijeti radna mjesta. A tu se u Tešnju vrlo brzo usaglasimo. I to je politika, ona pozitivna, nasuprot politikanstva u kojem bi svi prvo gledali svoj politički, ili ne daj Bože neki drugi interes, pa tek onda interes cijele zajednice, nezaposlenih i sl. Nema razvoja bez politike, ali one dobro osmišljene i planirane, transparentne i politike koja znači odricanje vlastite energije, vremena, bilo kakvih privilegija u korist interesa šire zajednice.. Treba nam više takve politike u Bosni i Hercegovini, da bismo mijenjali stvari na bolje i da bismo mijenjali percepciju bavljenja javnim poslovima. Na kraju kao društvo gubimo neke etičke kriterije razlikovanja dobra i zla, pozitivnog i negativnog u društvu,  što nikako ne može voditi pozitivnom razvoju društva.


Žepče, Teslić, Tešanj, kako funkcionišete zajedno kao trojac. Proglašeni ste za najzanimljivije opštine za investiranje u Jugoistočnoj Evropi od strane Financial Timesa?

Biti prepoznat od Financial Timesa je svakako velika stvar, pogotovo za neku općinu u zemljama koje su ekonomski manje razvijene. To nas je obradovalo i ujedno skrenulo pažnju drugima na rezultate koje postižemo. Naše tri općine ujedinjuje ekonomski interes naših građana, borba za više radnih mjesta, nastojanje da se obezbijedi kvalitetniji život na prostoru za koji nosimo odgovornost. Ne bavimo se velikim političkim temama, naša uloga i odgovornost kod građana i nije takva. Poslovne zone, efikasne administrativne procedure, razvoj radne snage, privredna saradnja, korištenje fondova za razvoj i infrastrukturu sl., to su teme koje su nam interes i oko kojih vrlo brzo. Mislim da Milan, Mato i ja vrlo uspješno sarađujemo.

Od početne ideje da kreiramo područje interesantno za kvalitetan biznis provedeno je mnogo aktivnosti. Iskorištavamo komparativne prednosti koje imamo, učimo, napredujemo… Trenutno realizujemo jedan projekat finansiran od EU koji radi na ostvarenju našeg plana da budemo područje poslovne izvrsnosti. Koliko znam, sve tri općine bilježe pozitivne ekonomske parametre.


Može li se model Tešnja primijeniti na ostatak zemlje? Da li Vas, kao načelnika jedne uspješne opštine, zovu kolege iz ostalih opština ili gradova da im pričate o Tešnju?

Pošteno i mnogo raditi, uz mnogo hrabrosti i poduzetnosti i mislim da se svugdje može uspjeti. Čuda jesu moguća, ali ja više vjerujem svakodnevnom radu i napretku korak po korak. Ljudi danas pričaju o Tešnju, ali mi od 1995 godine ustrajno radimo na tome. Zato sam ubijeđen da se može više i bolje svugdje. Ne može i nije nužno na isti način, nema jednake formule za uspjeh, ali ona ipak postoji.

Sve što znamo i što smo naučili u vlastitom razvoju općine Tešanj svima nudimo. Bilo je primjera u kojima smo razmjenjivali iskustva sa drugim općinama, i u toj razmjeni međusobno učili i napredovali.

Razgovarao Elvir Padalović

 

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s