Arapski turisti u Bosni i Hercegovini: Ko su, koliko ostanu i koliko potroše

Različite kulture i tradicije, bogata historija, gastronomska ponuda i prirodne ljepote Bosne i Hercegovine prethodnih godina dovode sve veći broj turista iz arapskih zemalja. Nerijetki fascinirani prirodom i prijatnom klimom odluče i ostati u našoj zemlji.

Ko su ti turisti, koliko ostanu, koliko potroše, te da li budu dočekani uz dobrodošlicu istražio je Edib Bajrović.

Sve veći broj turista, noćenja, porast smještajnih kapaciteta, ali i rekordan broj slijetanja na Sarajevski aerodrom dokaz su turističke ekspanzije u BiH.

Netaknuta priroda, zelenilo, izvorišta, vodopadi, sve su to prirodne ljepote i atrakcije koje u BiH iz godine u godinu dovode sve veći broj turista. Iz turističkih agencija kažu, ukidanjem viza prije nekoliko godina, osjeti se priliv turista i iz arapskih zemalja.

Danas je tu i Fatim iz Dubaija. Na odmor je došla sa porodicom i fascinirana je turističkom ponudom.

Prvi put sam tu. U Bosnu i Hercegovinu sam došla na preporuku prijatelja i rodbine kojima se svidjela priroda i ljudi“, kazala je Futaim Balmur.

Ipak, dolaskom ovih turista u našu zemlju internet portalima i forumima raširio se trend uvredljivih, ksenofobičnih i stereotipnih komentara na njihov račun. Građani im najviše zamjeraju na bahatosti i gužvi koju stvaraju na izletištima širom BiH. Pored prirodnih izletišta, kulturno-historijskih spomenika i vjerskih objekata, nezaobilazna ponuda su i šoping ture.

“Nekada ovdje možemo naći stvari koje tamo nemamo. Cijene su normalne, pogotovo hrane, prevoza. Cijene su mnogo bolje nego u Kuvajtu”, rekao je Ahmed iz Kuvajta.

U šoping centru srećemo Masouda iz Omana. Kaže da se tokom prve posjete zaljubio i u zemlju i u Azru. Godišnjica braka idealna je prilika za posjetu Sarajevu.

“Zemlja je zaista prelijepa, puno zelenila, lijepog vremena, a ljudi su ljubazni. Šoping centri su super i cijene su pristupačne. Dobro je za turiste ovdje”, rekao je Masoud El Riami iz Omana.

Čuo je, kaže, da u bh. društvu vladaju određeni stereotipi, ali ih on lično nije osjetio. Azra dodaje da je njihova ljubav primjer da za stereotipe i predrasude nema mjesta.

Svugdje ima loših ljudi, pa tako i u Bosni. Ima neškolovanih, primitivnih ljudi, ima evropskih, neevropskih Arapa, tako da ne možeš tražiti da su svi isti“, komentarisala je Azra Ćosić.

Iako zvanični podaci ne postoje, turisti iz arapskih zemalja su među najvećim potrošačima tokom boravka u BiH, iako većina komercijalnih banaka ne razmjenjuje njihov novac. Najviše troše na hranu i garderobu. Ipak, uđu, probaju, ali se rijetko usude kupiti nakit koji i nije baš jeftin.

Oni uđu, malo pogledaju, ali naši kupci za ovu robu nisu“, priča Belma Imamović, prodavačica u zlatari.

Statistika govori da je broj turista iz arapskih zemalja procentualno zanemariv u odnosu na turiste iz zemalja regije i svijeta. Na ovoj listi državne Agencije za statistiku zapravo ih i nema. U prošloj godini Kanton Sarajevo koji je najinteresantniji ovim turistima posjetilo je više od 300 hiljada stranih turista, od kojih svega 25 hiljada iz zemalja zaljeva. Ono što karakteriše ove turiste, jeste da je njihov boravak znatno duži od prosjeka u Kantonu Sarajevo i iznosi 4 do 5 dana. Zbog činjenice da imaju drugačija interesovanja od turista iz zapadnih zemalja, dosta ugostitelja prilagodilo im je usluge, kažu nam iz Turističke zajednice.

“Ono što njih interesuje u Bosni i Hercegovini su gradovi sa osmanskom kulturom i tradicijom, interesuju ih sakralni i vjerski objekti, osmanska arhitektura i jako ih interesuje priroda. Ono što nije karakteristično za druge turiste jeste da ih jako interesuje šoping – to su mjesta gdje ih možemo sresti”, istakla je Asja Hadžiefendić-Mešić, glasnogovornica Turističke zajednice KS.

Vlasnica turističke agencije koja najviše radi upravo sa ovim turistima kaže da se umnogome ne razlikuju od drugih svjetskih turista, te da kao i svi imaju određene prohtjeve.

Bez obzira iz koje zemlje su turisti svaki su posebni na svoj način, imaju neke svoje zahtjeve ali to ne znači da treba biti neki problem. Znači sve te goste, bez obzira jesu li iz arapskih zemalja, Južne Koreje, Japana, evropskih zemalja, mi trebamo dočekati kao dobri domaćini i da se ti ljudi vrate zadovoljni“, naglasila je Sabina Strik, vlasnica turističke agencije.

Bogata ponuda ipak nije dovoljna, gostoljubivost i otvorena vrata za sve trebaju biti jedna od vrlina bh. turizma.

Izvor: N1

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s