Bosanski kraljevski grad – VISOKI

Visočko polje, koje je puklo niže sastava Fojničke rijeke sa Bosnom, jedno je od najrodnijih i najpitomijih polja bosanskih. Već iz daleka ugledaće putnik, kako zapadnim krajem toga polja dominira piramidi slična oštra glavica, koja se od Kruševske kose potisnula k rubu visočke kotline, a na vrhu te kose nalazi se podor staroga grada Visokog.

/Iz teksta ‘NAŠI GRADOVI’ – Ćiro Truhelka: NADA 1. 10. 1903./

Vrijeme, a i razorna ljudska ruka malo što još ostaviše od tog grada, a ono malo tragova bedema i zidova, što još viri iz zemlje, zaodjelo je gusto zelenilo i šikara.
Samo u jednom ćošku viđaju se još podosta sačuvani temelji okrugle kule sa najdonjim spratom: tijesnim svodom pokritom tamnicom bez prozora. I sa nje se oborio oklop vanjskoga zida, koji je nekoć bio ozidan tesanim kamenom, a ostala je samo nutarnja jezgra zida, nepravilna smjesa kamena i kreča, kaku nam prikazuje naša slika.

Na ostancima te kule može čitatelj lasno upoznati karakteristični način gradnje sredovječnih gradova. U njih se naime nije redao cijelom debljinom zida pravilno kamen do kamena te oziđivao krečom, već je samo ozidano vanjsko i nutarnje lice duvara, a prostor između njih zasut je smjesom kreča i kamenja. Taj način gradnje mnogo je brži i jednostavniji, a s vremenom dobivao bi zid taku tvrdinu, da je bio gotovo neoboriv. U mnogo slučajeva ćemo zato opaziti, kao i u ovome, da je nasuta jezgra zida ostala neoboriva, dok je vrijeme vanjski oklop njegov, nekoć pomno ozidan tesancem, orunilo.

Za srednjega vijeka bijaše taj grad Visoki jedno od najglavnijih mjesta u srcu Bosne, te je osobito izišao na glas kao trgovačko mjesto, gdje se sticao vas promet u srednjoj Bosni. Svaki čas bi amo dolazile dubrovačke turme (karavane) sa svojom robom te bi je tu rastovarili i rasprodali, ili bi je otale raznosili dalje sjeverom i istokom Bosne.

stari_grad_visoki.jpg

Pod “gradom”, što je nadvisio lijepu dolinu oko Visokoga, nasta već rano posebno podgrađe, koje se prozvalo Podvisoki, u talijanskim listinama Sottovisoki, a tu se nizala “botega” do botege, u kojoj je bila nakrcana raznovrsna roba dubrovačka. Na tom “trgu” (“mercatum”) bijaše i jedna od najvažnijih carina (gabela) bosanskih, gdje su prolazeći trgovci plaćali carinu od svoje robe . .

Već za bana Kulina bijaše okolica Visokoga znamenita, te je tu sam ban Kulin bio sazidao jednu crkvu i stavio na nju nad pragom “svoj obraz”, kako to sam veli na jednom natpisu, nađenom u selu Muhašinovićima na Tuštinoj njivi, četvrt sata daleko od Visokoga. Na tom natpisu spominje se osim bana banica Vojslava, a od banovih dostojanstvenika župan Krile, Desivoj, Radohna “Krstjanin” , Obrad, Miogost, Djejan. Spomenik taj postavljen je oko god. 1203. do 1204.

U gradu Visokom stolovao je posebni knez, a poimence spominje se na jednome stećku kod Kopošića, što ga je podigla gospoja Vukosava svomu pokojnomu mužu: knez Batić milostiju božjom i slavnoga gospodina kralja Tvrtka knez nad bosanskim Visokim. Jedan od njegovih našljednika bijaše knez Vuk, nećak kralja Ostoje, koji nije ostavio baš najbolji spomen iza sebe. On je naime na 8. maja 1412. dočekao kao pravi razbojnik dubrovačkog trgovca naseljena u Visokome, Jaku Lucica Bunica, koji se vraćao s velikim novcem s trga u Desnici, ubio ga, orobio, a lešinu bacio u šumu. Dubrovčani, kada im o tome razbojstvu stiže vijest, potuže se samom caru Sigismundu, nu je li im to bilo od koristi, o tome ne govore spisi.

U Visokome počesto su stolovali bosanski vladari. Sam ban Tvrtko zalazio bi iz Sutjeske amo, te je tu 1355. godine svečano potvrdio Dubrovčanima njihove pravice i povlastice u Bosni. Važna godina bijaše u povjesti Visokog godina 1404. Protiv Ostoje bijaše u Bosni mnogo nezadovoljnika, a na čelu im bijaše veliki vojvoda Hrvoje. Pošto se Ostoja zamjerio i Dubrovčanima te im oteo Primorje, tužili su ga ugarskomu kralju Sigismundu, a pristajahu u Bosni uz stranku protivnu Ostoji. Nemiri, koji iz toga zaredaše, ponukaše kralja Ostoju i bosanske boljare, da sazovu zbor u Visoko. Taj se zbor sastao već u aprilu pomenute godine, te je vijećao sve do ljeta. Isprva mu je sam Ostoja predsijedao, a od visokog plemstva bijaše tu Hrvoja, Sandalj Hranić, Pavao Radinović, Radič Sanković, Pavao Klešić, Vukmir Jurjević, Radoje Radosalić i sam djed “bosanske” bogumilske crkve.

Hrvoja međutim primami jednog pristašu Ostojinog za drugim na svoju stranu, dok ovaj ne odluči Ostoju svrgnuti sa prijestola. Ostoja uteče u Bobovac, gdje se zatvori i gdje bijaše još od prošle godine nešto ugarske vojske, a zbor nastavi vijećanje, komu bijaše sada glavna svrha izbor novoga kralja.

stari_grad_visoki_1.jpg
Kao kandidati za bosansku krunu isticahu se trojica: veliki vojvoda Hrvoje, koga potajno predlagahu Dubrovčani, da mu se zahvale za potporu u ratu protiv Ostoje, Pavao Radišić, potomak kuće Kotromanove, koga je sam Hrvoja predložio, i napokon Tvrtko, sin kralja Tvrtka. Pošto je Hrvoja bio odveć razborit političar a da se jagmi za bosanskom krunom, a u Radišića malo pristaša, pade izbor na Tvrtka II. Tvrtkovića.

Vlada ovoga kralja ne potraja dugo. God. 1408. odigra se ona užasna epizoda, koju smo spomenuli opisujući Dobor, i dovede Ostoju opet na bosanski prijesto. Te godine dolazi Ostoja opet u Visoki, a braći Radivojevićima, koji su ga u Bobovcu potpomagali protiv Tvrtka II. i njegovih pristaša, podijeli tom prilikom osim više zemalja i carinu u Podvisokom. I slijedeće godine bijaše Ostoja još u Visokom te potvrđuje Dubrovčanima pravice, a na listini potpisao je i svoju ženu Kujavu.

1410., kada je niz Bosnu prolazila ugarska vojska, koja je imala da porazi prijašnjeg štićenika Sigismundovog, osvoji redom Kušlat, Brodac, Bobovac i Vranduk, a iz Vranduka provali i do Podvisokog, te ga oplijeni. Tom prigodom ne poštediše ni dubrovačkih trgovaca, naseljenih u Podvisokom, te ih vezane povedoše u Vranduk. Dubrovčani, vazda vjerni pristaše Sigismundovi, potužiše se radi toga nasilja kralju, ali u takim prilikama malo je kada prosvjed koristio oštećenicima. Kada je Tvrtko II. Tvrtković po drugi put zasio na vladu, stolovao je opet u Podvisokom.

Foto: Tarik Hodžić, visoko.co.ba

(MiruhBosne)

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s