Kraljica Jelena Gruba – jedina žena na čelu Bosanskog kraljevstva

Jelena Gruba je bila bosanska kraljica, prvo kao supruga kralja Dabiše, a zatim kao jedina žena na bosanskom vladarskom tronu.

Brak sa Dabišom je trajao od 1391. do njegove smrti 1395. godine. Iz njihovog braka rođena je jedna kćerka, Stana.
Poslije Dabišine smrti izabrana je za vladaricu od strane bosanske vlastele. Za vrijeme njene vladavine ojačale su krupne velmože koje su praktično upravljale većim dijelom države. Oni su vodili samostalnu politiku i u sklopu svojih posjeda su ubirali carine čime su direktno uništavali i slabili centralnu vlast.

Njena vladavina je okončana u maju 1398. godine, kada ju je vlastela kraljevine Bosne, predvođena Hrvojem Vukčićem, lišila vlasti proglašenjem Ostoje za novog kralja. Razlozi za njenu smjenu nisu poznati, ali je ona nakon vladavine nastavila živjeti u Bosni, sa titulom kraljice. O kraljici Jeleni saznajemo iz samo dva historijska izvora. Ti dokumenti su: jedna povelja upućena Dubrovniku, te jedan zahtjev. Zanimljivo je da nije kovala svoj novac, nego je koristila novac prethodnog bosanskog kralja, svog muža, Stjepana Dabiše. Rođaci su joj bili plemići Nikolići, koji su vladali jednim dijelom Huma.

Povelja kraljice Jelene o carini, 13. maja 1397.

”Va ime Otca i Sina i svetago Duha.
Da je vidomo vsakomu človjeku, malomu i velikomu, kako kraljevstvu mi knez i vlastele dubrovačci doslaše posaobinom počtenoga muža, protobistjara, koji kraljevstvu mi govori velmi mudro i počteno i nas veoma umiljeno i velmi u vsem počteno moli od strane rečenih vlastel grada Dubrovnika – da bismo rekli da ne bude carina nijedna pred Stonom na Maslini i na Slanom, jer prvo nijesu tuzi bile.

I mi, čuvše podobne i u vsem počtene prošnje i molbe rečenih vlasteo grada Dubrovnika, zapovidjesmo i ovakozi učinismo savjetom sa bogodarevanem mi velmožami vlasteo kraljevstva mi, rusaga bosanskoga, s vojevodom Hrvojem i sa knezom Pavlom i s vojevodom Sandaljem i s tepačijom Batalom i s inijemi mnozimi vlasteli i vlasteličići našega Kraljevstva, da je vjeki vikoma neporečeno s ovem našem zapisom i poveljom:

…Mi, gospođa kira Jelena, po izvoljenju Božju kraljica Srbljem, Bosne i Primorju i Zapadnem stranam i k tomu… izuvidjesmo i obnađosmo, jer prvo nijesu bile carine na mista više pisana, hotjesmo i zapovidjesmo – da ne bude carine nijedne prije Stona na Maslini i na Slanom od sele do vijeka, jer i prvo nijesu bile.

I saj sva više pisana tko gode potvori da je proklet Otcem i Sinom i svetim Duhom, bogorodicom, anđeli i arhanđeli i svemi svetimi i da bi se odrekao vjere anđela na umrli čas i da je predan na velikom sudištu u đavolje ruke u vječni pakao, kako Juda skariotcki. I za bolju svjedočbu i tvrđavu sej povelje, postavismo pečat našega gospodina kralja Stefana Dabiše…
V’ dvori Kraljevstva mi, u Sutisci.” (1)

Rođena je u plemićkoj porodici Nikolića koji su vladali jednim dijelom Huma. Udala se za Dabišu, vanbračnog polubrata kralja Tvrtka I.

Jelena Gruba je bila kraljica Bosne, kao supruga kralja od 1391. godine do muževe smrti 1395. godine. Jedino preživjelo dijete iz tog braka bila je kćerka Stana. Stanina kćer čije se ime navodi kao Vladava i Vladika, udala se za Juraja Radivojevića. Još za života svoga dede Dabiše i nane Grube, što potvrđuje Dabišina povelja iz 1395. kojom kralj poklanja selo Veljaci na upravu svojoj kćeri Stani, s tim da poslije njene smrti upravu nad selom naslijede Vladava (Vladika) i njen muž. Jelenina unuka Vladava je imala djecu još za vrijeme Jeleninog života i vladavine.

Za Dabišinog nasljednika bio je, još za Dabišina života, izabran ugarski kralj Sigismund Luksemburški. Sigismund je izabran jer je bio muž ugarske vladarice Marije, koja je bila kćerka Elizabete Kotromanić i unuka bana Stjepana II. Kako je Marija umrla u maju 1395. godine, Sigismund je izgubio pravo na bosanski tron, pa je po Dabišinoj smrti, 8. septembra 1395., izabrana za vladaricu od strane bosanske vlastele.
Vladala je uz pomoć sabora i glavnih predstavnika vlastele (vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić, Vojvoda Sandalj Hranić Kosača i knez Pavle Radinović).

Kraljica Jelena je imala problema s podizanjem dubrovačkih tributa (Stonski dohodak i Svetodmitarski dohodak) jer nije mogla ispuniti osnovni preduslov, potpisati stare privilegije i povelje u odnosima između Bosne i Dubrovnika. Uz pomoć Dubrovčana je objašnjeno stanje vlasti koje je vladalo u Bosni, i oni su joj tek tada isplatili tribute, 1397. godine.

Za vrijeme njene vladavine ojačale su krupne velmože koje su praktično upravljale većim dijelom države. Oni su vodili samostalnu politiku i u sklopu svojih posjeda su ubirali carine čime su direktno podrivali i slabili centralnu vlast. Njena vladavina je okončana u maju 1398. godine kada je vlastela kraljevine Bosne, predvođena Hrvojem Vukčićem, lišila vlasti proglašenjem Ostoje za novog kralja.

Razlozi za njenu smjenu nisu poznati. Moguće je da su članovi njene porodice, pogotovo njena braća, iskorištavali njen položaj za akumuliranje novca i moći, što nije odgovaralo ostatku plemstva. Jelena je nakon vladavine ostala živjeti u Bosni sa titulom i časti kraljice. Izvori je nazivaju ”prisvitla i privisoka gospodja kir Gruba”.

Legenda o Jeleni Gruboj
”Izgradnja dvorca u srcu Zvijezde, na prijevoju Pribija, među žitelje okolnih naselja unese nemir i ogorčenje. Na zahtjev kraljice Jelene trebalo je sačiniti veliko kameno zdanje u nevjerojatno kratkom vremenu. Kraljičina zapovijed bila je jasna, pa je graditelje čekao iznimno težak posao. Nisu smjeli ni pomisliti što bi se dogodilo ako u njemu ne uspiju.Mnogi su moć kraljičinoga vladarskog žezla osjetili još za kraljeva života. A sada, poslije njegove smrti, Jelena bijaše od velikaša izabrana na kraljevsko prijestolje, te čvrstom rukom zavlada iz stolnoga grada Bobovca. Od njezine moći i okrutnosti žacnuše se i oni koji je izabraše nadajući se da će dovođenjem žene na tron lakše nametnuti svoj utjecaj. No, poučena iskustvom iz prošlih vremena, Jelena je savršeno znala kako treba voditi kraljevstvo koje bi rado za sebe imali i najmoćniji vladari toga doba.

Čvrste bobovačke zidine štitile su Jelenu od ratnika sa sjevera i istoka. Još je samo trebalo naći načina kako da sebe i svoga nedoraslog sina u čije je ime vladala zaštiti od unutarnje opasnosti. Sumnja u vjernost najvažnijih velikaša i njihova prevrtljiva narav tjerali su kraljicu od bobovačkih kula i zidina. Stoga se sve snažnije nametala potreba za izgradnjom dvorca u kojem bi boravila sa rođacima i najodanijim podanicima, pod budnim okom naoružanih stražara, čime bi opasnost po krunu koju je nosila i sinovljevu glavu bila umnogome otklonjena. U slučaju pak vanjske opasnosti imala bi dovoljno vremena da se skloni u sigurnost tvrdih bobovačkih zidina.

Izbor Pribije za izgradnju dvorca nije bio slučajan. Više je razloga vodilo kraljicu da se opredijeli za tu blagu uzvisinu na zvjezdanskom platou. Još za muževljeva života bila je opčinjena prekrasnim krajolikom u Zvijezdinom podnožju. Znala je satima sjediti na zvjezdanskom kršu i promatrati prostrana pšenična polja kako se ljeskaju na blagom povjetarcu. Otad joj ta uzvisina priraste srcu, te joj ju kralj ubrzo dade u vlasništvo.
Kraljica tu podiže naselje u kojem nastani rodbinu i najvjernije velmože. Okolne su oranice davale obilje žita, a bujni pašnjaci bili su dostatni za brojna stada. Kraljica je često boravila u tome naselju. Odluči stoga dvorac graditi u njegovoj neposrednoj blizini.

Kameno zdanje na vrhu Zvijezde bilo je izvrsno rješenje za njene brige. Svoju sigurnost stavit će u vlastite ruke. Skloniti se dakle izvan bobovačkih zidina, a opet im biti blizu da može obavljati državničke poslove i po potrebi se u njih skloniti, te istodobno uživati u ljepoti područja za koje se vezala svim svojim bićem, bili su dovoljni razlozi da se dvorac gradi baš na prijevoju Pribija.

Izgradnja krenu silovito. Podigoše se najodlučniji klesari i zidari, pod teškim teretom zategoše se brojne podaničke mišice, začu se mukli topot stotina konja i volova koji su od kamenoloma do mjesta izgradnje prenosili i vukli goleme kamene blokove. Radilo se do iznemoglosti, od rane zore do kasnih večernjih sati. Kraljica je preko nadglednika budno pratila izgradnju. Kad joj se učini da i pored svih napora radovi sporo napreduju, zapovjedi da se u gradnju uključe i žene koje su dotad obrađivale okolna polja.

Oko gradilišta te putem do kamenoloma dade postaviti mnogobrojne baklje u kojima je noću gorjela smola što su je po vijačkim i dubostičkim šumama skupljala odraslija djeca. Radovi se sada nisu prekidali ni noću. Vrijedni graditelji počeše padati od umora, a trudne su žene od silnih napora gubile začetu djecu. Ali, kraljica ne poštedi ni trudnice.
Svako malo ugibaše iscrpljeni konji i volovi.

Shrvani teškom nevoljom i ogorčeni zbog kraljičine prevelike revnosti, njezini je podanici prozvaše Jelena Gruba. To se ime brzo proširi po kraljevstvu i zauvijek obilježi ženu koja pokuša vladati željeznom rukom.

Kad dvorac uz goleme muke i žrtve napokon bi gotov, kraljica se sa sinom smjesti u nj. Okružena moćnom stražom i ljudima u koje je imala povjerenja, konačno je mogla odahnuti. Uživala je u prelijepom okolišu, posjećujući često i svoje naselje koje narod po njezinom nadimku prozva Grubanovići.

(…) Tri su godine trajale muke naroda podno Zvijezde, a tada u kraljevstvo upadoše ratnici s istoka. Kraljica bi primorana napustiti dvorac. Bosanski velikaši iskoristiše odsutnost Jelenine čvrste ruke te na prijestolje dovedoše novog vladara. Ogorčeni narod s padina Zvijezde razori dvorac do temelja, a kraljičino naselje, lišeno moćne zaštite, poče polako propadati da bi s vremenom palo u zaborav.” (2)

Autor: Aida Zahiragić – Žene iz priča i legendi Bosne i Hercegovine – Jelena Gruba

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s