Hoće li biti ponovnog pokretanja tužbe Bosne i Hercegovine za genocid protiv Srbije i Crne Gore?

U februaru mjesecu 2017. godine navršava se deset godina od presude Haškog tribunala na tužbu za agresiju i genocid Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore u periodu 1992 – 1995.

U tom periodu postojala je mogućnost revizije tužbe Bosne i Hercegovine po istim osnovama protiv Srbije i Crne Gore. Tužba bi trebala sadržavati nove argumente koji će dodatno rasvijetliti sve genocidne namjere Srbije i Crne Gore u agresiji na samostalnu, suverenu i međunarodno priznatu državu Bosnu i Hercegovinu. Definicija genocida je dosta kompleksna, ali za dokazivanje genocidne namjere na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine bilo je potrebno sakupiti relevantne materijale koji ne bi smjeli biti nikakva tajna, a koji se nalaze u arhivama Haškog tribunala.

Isto tako u navedenom periodu od deset godina od saopštavanja prve presude Haškog trbunala za genocid i agresiju Srbije i Crne Gore protiv Bosne i Hercegovine, postojala je mogućnost dobijanja relevantnih informacija i naredbi iz arhiva Generalštaba Vojske Srbije regularnim putem koristeći se svim pravnim elementima međunarodnog prava.

U navedenom periodu vješto se koristila informacija da ponovnu tužbu Bosne i Hercegovine za agresiju i genocid može podnijeti samo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine uz pismenu saglasnost svih članova Predsjedništva, znajući da član predsjedništva iz reda srpskog naroda na to nikad neće pristati, te se i na taj način tupila oštrica patriotskih snaga po pitanju obnove postupka pomenute tužbe.

To da novu tužbu može podnijeti samo Predsjedništvo nije tačno. Prema odluci Haškog tribunala ponovnu optužnicu može podnijeti i pojedinačno član Predsjedništva, Predsjednik Savjeta Vijeća ministara, kao i Predsjednik Federacije BiH.

Novi argument za dokazivanje genocida na području Bosne i Hercegovine je pronalazak velike masovne grobnice u kojoj je pronađeno više od hiljadu nevino stradalih Bošnjaka i Hrvata u mjestu Tomašica kod Prijedora. Takođe, kao novi svojevrsni dokaz genocida od strane Srbije i Crne Gore na području Bosne i Hercegovine jeste presuda Haškog tribunala optuženom Radovanu Karadžiću na period od 40 godina zatvora. Isto tako, iako nije usvojena vetom Rusije u Ujedinjenim Nacijama, Rezolucija o genocidu u Srebrenici bila je valjana pretpostavka za lobiranje pri ponovnom pokretanju navedene tužbe.

Šta je urađeno po pitanju ponovnog pokretanja tužbe malo nam je poznato. Međutim, iz svega onoga što smo po navedenom pitanju mogli primjetiti, urađeno je vrlo malo. Imamo medijska obraćanja u formi istog ovog pitanja i od strane pojedinaca (npr. Zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH, g. Mehmedovića i komentare akademika E.Durakovića), kao i medijska obraćanja Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca iz 2011. godine da se tužba treba obnoviti, i tu stajemo.

Svjesni smo da budućnost znači i suživot i saradnju sa Srbijom, kako ekonomsku tako i političku, a ta će saradnja zasigurno biti daleko konkretnija i plodonosnija nakon što se pravno i formalno utvrde činjenice o stradanju Bosne i Hercegovine, i nakon što Srbija prihvati odgovornost za djela tadašnjeg vojnopolitičkog establišmenta  koji je upravljao državom.

Obzirom da smo veoma blizu isteka roka za reviziju tužbe, a to je 26. februar 2017. godine, pozivamo  one iz vrha BiH vlasti, koji imaju ovlasti po ovom pitanju, da se probude i reaguju do krajnjeg roka, jer se postavlja logično pitanje: ako niko ne bude odgovarao za nevine žrtve genocida, kakvu to poruku ostavljamo generacijama poslije nas!?

KONGRES BOŠNJAKA SVIJETA

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s