Trebinjac Semir Vranić, docent Medicinskog fakulteta u Sarajevu – na listi 100 najperspektivnijih stručnjaka iz oblasti patologije i laboratorijske medicine

Časopis The Pathologist svrstao je Vranića među 100 najperspektivnijih stručnjaka iz oblasti patologije i laboratorijske medicine u svijetu.

Trebinjac Semir Vranić, docent Medicinskog fakulteta u Sarajevu, našao se na listi 100 najperspektivnijih stručnjaka iz oblasti patologije i laboratorijske medicine za 2016.

Među ‘najmoćnijih 100’ (Top 100 Power) stručnog časopisa The Pathologist predstavljeni su patolozi koji su ostvarili najveći utjecaj i čija dostignuća su bila revolucionarna za istraživanje u ovoj oblasti medicine, ili su značajno poboljšala njegu i liječenje pacijenata.

Vranić je jedan od rijetkih patologa koji su se našli na toj listi, a da nisu iz Sjedinjenih Američkih Država. Za naučnike na toj listi je časopis The Pathologist napisao da su zvijezde u usponu u oblasti patologije,a mediji u regiji su o Vraniću svojevremeno pisali kao o najuspješnijem doktorantu Sveučilišta u Zagrebu.

Za Al Jazeeru govori o svom dosadašnjem radu, planovima i perspektivi za mlade naučnike u BiH…

  • Jedan od rijetkih ste neameričkih patologa koji se našao na prestižnoj listi perspektivnih stručnjaka u području patologije i labaratorijske medicine. U obrazloženju se navodi da ste ‘čovjek spreman na velike promjene kako bi stvari krenule na bolje’. Koliko Vam znači ova nominacija?

– Sigurno da je ova nagrada veliko priznanje za moj dosadašnji rad, a definitivno jest i veliki poticaj za budućnost. Naći se u društvu stotinjak kolega koji svaki na svoj način i predano doprinosi razvoju nauke i doprinosi novim otkrićima nije samo priznanje, već i velika obaveza. Posebno me raduje što su me nominirale kolege iz drugih zemalja i što je ovo ujedno i priznanje za Bosnu i Hercegovinu. Ovo posebno ističem zbog činjenice da je konkurencija bila ogromna.

  • Navodi se i da ste Vašim radom pomogli i u ‘smanjenju jaza između BiH, Hrvatske i Srbije, tri države koje su do nedavno međusobno ratovale’. Kako to komentarišete?

– Ovaj dio obrazloženja odnosi se na moje profesionalne i akademske aktivnosti koje su vezane za unapređenje kvalitete patološke službe u Bosni i Hercegovini i zemljama okruženja. U nekoliko segmenata se trudim da uspostavimo dobru suradnju i da se Sarajevo dobro pozicionira u ovoj oblasti:

a) Uspostavljanjem „Bryan Warren Škole patologije“, u čast pokojnog doktora Bryana Warrena. Naime, ovaj profesor patologije sa Oxforda je u ime Britanskog odjela Međunarodne akademije patologije (British Division of the International Academy of Pathology/BDIAP/) još 2006. godine inicirao suradnju sa sarajevskom Patologijom. Prva škola je održana 2007. u Sarajevu, a 10. jubilarna početkom novembra 2016. godine.

U proteklih 10 godina gostovalo je ukupno 25 vrhunskih predavača-patologa, najvećim dijelom iz Velike Britanije, ali i drugih zemalja, a među učesnicima su bili patolozi iz cijele Bosne i Hercegovine, ali i zemalja okruženja, prije svih iz Srbije, Hrvatske, ali i i Slovenije, Austrije, Rumunije; s druge strane, BDIAP aktivno sponzorira edukacijske seminare i kongrese patologa i specijalizanata patologije svake godine. Ta edukacija se odnosi prevashodno na patologe iz Bosne i Hercegovine, ali manjim dijelom i iz drugih zemalja okruženja;

b) Prošle godine krenula je i aktivna suradnja sa „Turkish Division of the International Academy of Pathology“, sa ciljem poboljšanja citopatološke dijagnostike u Bosni i Hercegovini. Prva škola citopatologije održana je u junu 2016. u Sarajevu, a planirali smo održavanje druge škole u proljeće 2017. godine. Osim toga, moje znanstvene i akademske aktivnosti su vezane za umrežavanje sa zemljama bivše Jugoslavije, ali i drugim zemljama iz okruženja (npr. Češka Republika, Mađarska, Turska).

  • Koja su Vaša dosadašnja dostignuća na polju patologije?

– Već 12 godina, tj. od završetka studija medicine, aktivno sam uključen u istraživanja molekularnih i genetskih promjena kod rijetkih podtipova karcinoma dojke i o tome sam do sada objavio 30 radova u europskim i američkim časopisima. Zadnje dvije godine vrlo aktivno sam uključen u istraživanja koja se odnose na ispitivanje imunoloških biomarkera kod tumora, a to je danas nezaobilazna tema zbog velikih dostignuća i terapijskih postignuća u tretmanu karcinoma pluća, bubrega, mokraćnog mjehura, malignog melanoma i Hodgkinovog limfoma. Jedan rad, na kojem sam koautor, a objavljen je u časopisu Američke asocijacije za istraživanje raka (AACR), proglašen je 2015. godine među najcitiranije i najutjecajnije radove koje je AACR objavio u 2014. godini.

Trenutno radim na jednom velikom projektu profiliranja i testiranja imunoloških biomarkera kod primarnih i metastatskih tumora na plućima. Sa kolegama iz Zagreba radim na istraživanju karcinoma jajnika, a preko istraživanja moga doktoranta dr. Faruka Skenderija, uključen sam aktivno u istraživanja rijetkih podtipova karcinoma bubrega (projekt sa kolegama iz Plzena, Češka Republika).

  • O Vama su mediji u regiji svojevremeno pisali kao o najuspješnijem doktorantu zagrebačkog Sveučilišta, a The Pathologist navodi kako ste, uprkos brojnim ponudama iz inostranstva, odlučili ostati u BiH. Zašto ste se odlučili na taj potez?

– Mislim da je važno raditi na unapređenju medicinske struke u Bosni i Hercegovini i poboljšanju profesionalnih, znanstvenih i akademskih uvjeta u našoj zemlji, a najbolji način za to je kroz transfer znanja iz razvijenih zemalja, u mome slučaju iz Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Italije, gdje sam boravio na istraživačkim projektima i postdoktorskim usavršavanjima.

Od 2014. godine sam glavni urednik u jedinom indeksiranom bh. časopisu Bosnian Journal of Basic Medical Sciences (jedini bh. časopis koji je indeksiran u bibliografskoj bazi Science Citation Index), preko kojega aktivno pokušavam unaprijediti kvalitet akademske medicine u Bosni i Hercegovini, te povećati znanstvenu i akademsku vidljivost naše zemlje u razvijenom svijetu.

  • Navedeno je i da želite proširiti svoje znanje u oblasti molekularne patologije. Šta to podrazumijeva?

– U današnjoj eri ciljane terapije tumora („targeted therapy“, „personalized medicine“) molekularna patologija je nezaobilazan dio patologije i postala je obavezan dio edukacije u razvijenom svijetu, npr. u Americi postoji i posebna specijalizacija iz molekularne patologije. Moja nastojanja u tom smislu su znanstveno-istraživačka s jedne, ali i profesionalna s druge strane, vezana za optimizaciju biomarkera za ciljanu terapiju tumora.

  • Kakve su mogućnosti napredovanja u oblasti patologije i akademske medicine u BiH u odnosu na zemlje regije?

– Naš sistem je poprilično ograničavajući po pitanju mogućnosti. Jedina opcija uz sistematičan rad je prioritetiziranje i podsticanje stalnog umrežavanja s institucijama u razvijenim zemljama, korištenje fondova Europske unije, te fondova različitih strukovnih udruženja i asocijacija.

  • Jedan od Vaših ciljeva je da u BiH uspostavite centar za proučavanje raka i genomiku. Kada bi ta ideja mogla zaživjeti?

– To vam ne mogu precizno odgovoriti jer malo zavisi od mene, a mnogo više od sistema u kojem radim. Ono što je sigurno – takav jedan centar bi bio odlična osnova za unapređenje kvaliteta istraživanja, jačanja osnove za kvalitetne doktorate, te ujedno i jačanje medicinskih nauka u Bosni i Hercegovini, općenito. Supstrat za istraživanja je već prisutan, ali najvećim dijelom neiskorišten zbog nedostatne istraživačke infrastrukture.

  • Šta vas inspiriše da se bavite naukom?

– Nauka i istraživanja su osnovni pokretači razvoja jednog društva i bez njih je društvo osuđeno na stagnaciju. Osnovni pokretački motiv u mome slučaju je želja za novim saznanjima i dostignućima, čije će krajnje pozitivne učinke osjetiti pacijenti.

  • Kako vidite perspektivu za mlade naučnike/pronalazače u BiH?

– Odgovor je vrlo jednostavan – kroz umrežavanje sa institucijama u razvijenim i osviještenim zemljama. Edukacije i studijski boravci u razvijenom svijetu su ključ.

 

Izvor: Al Jazeera

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s