Silajdžić: Nismo u EU, ali jesmo protoevropljani, najstarija evropska populacija

Bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ministar vanjskih poslova u vrijeme međunarodnog priznanja naše zemlje i lider Stranke za BiH Haris Silajdžić nakon šest godina odlučio je progovoriti za regionalnu N1 televiziju o prošlosti, sadašnjosti, ali i očekivanjima u budućnosti.

Na pitanje zašto se toliko dugo nije oglašavao u medijima, Silajdžić kaže da to prepustio onima koji su sada u vlasti da oni to rade.

“Sada se bavim se mnogočime, pišem, živim u Sarajevu. Učestvujem na konferencijama kao što je Jadranski savjet”, kaže Silajdžić na početku razgovora za N1.

Nedostaje li vam politika?

“Politika nikada nije bila moj izbor. Da moja zemlja nije napadnuta, nikada se ne bih bavio politikom. Nadam se da sam bolji pjesnik. Poezija mi je mnogo srcu bliža nego politika. Politika vam je kanalizacija života gdje su zastupljeni svi interesi. Poezija je nešto drugo, jako lijepa stvar”, dodaje Silajdžić.

Trenutno se bavi konsultantskim poslovima. Demantirao je navode da ima kompaniju koja se bavi električnom energijom.

“Apsolutno nemam ništa sa električnom energijom izuzev da smo sada mogli imati energetske projekte, ali ih nemamo”, bio je odgovor Silajdžića.

Koliko je na vašu odluku o izlasku iz politike uticao gubitak predsjedničkih izbora? Da li vam je žao što je propao Aprilski paket promjena?

“Meni bi bilo jako žao da je taj paket usvojen. Aprilski paket je učvršćivao ulogu entiteta. Zbog entitetskog glasanja, odluka o tome da li će biti Bosne i Hercegovine, vlade, Predsjedništva, bila bi u rukama tih koji su imali veto u ruci. To bi bila ogromna greška. Srećom, nismo ga prihvatili. Ono što danas pokušavaju ilegalno, po Aprilskom paketu sada bi bilo legalno”, kazao je Silajdžić.

“Niko ne zna bolje od nas. Da smo potpisali taj sporazum, imali bismo situaciju u kojoj je Parlament raspušten, imali bismo izbore i novi Parlament koji bi birao Predsjedništvo. Svi govore o Aprilskom paketu, ali ga je malo ko pročitao. Imate situaciju koja je nemoguća, da 20 poslanika ima veto. To je nemoguće”, poručio je bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Dodik vam je zahvalio za odbijanje Aprilskog paketa?

“Ja da sam htio vuči takve poteze, imati sebe u prvom planu, da bi me tapšali po ramenu, mogao sam to uraditi i biti u tom Predsjedništvu. Imam mnogo nedostataka, ali nemam taj. Ne stavljam sebe i moju političku sudbinu iznad interesa zemlje, države Bosne i Hercegovine za koju sam se borio i za koju ću se boriti. Ukoliko je državni interes u pitanju, svako drugi je u drugom planu”, dodao je on.

O ratu i proslavi Dana RS

“Ključni razlog za agresiju na Bosnu i Hercegovinu od strane velikosrpske politike je teritorijalno proširenje, okupiranje Bosne i Hercegovine, a zatim legalizacija te priče kao što je u slučaju sa genocidom danas. Proslavljati početak genocidnog djelovanja u Bosni i Hercegovini nije dobro. Vidim tu plan destabilizacije Bosne i Hercegovine kako bi se proveli neki scenariji, posebno zbog toga što ti ljudi ili krugovi vide naš evropski put kao priliku za dezintegraciju. Ovaj val populizma, konzervativnog, radikalnog, oni vide kao priliku. Stvaraju privid da u svijetu u nekim centrima imaju podršku za to. Nemaju. To su moje informacije”, kazao je Silajdžić.

“Radilo se o direktnom televizijskom prijenosu, tih neopisivih patnji civilnog stanovništva. Pola stanovništva je napustilo svoje domove, mnogo ih je pobijeno. Svi ti akteri su osuđeni ili će biti. Postoje presude o genocidu i kršenju svih mogućih međunarodnih normi. Mislim da se radi o iznuđenim tenzijama jer se samo pod tenzijama može postići ovo što žele”, dodao je Silajdžić.

Koliko je daleko BiH od otcjepljenja RS-a?

“To je nešto što neće postići. Mnogo jači igrači to nisu postigli. Znamo to iz duge historije Bosne i Hercegovine, pa neće ni ova sadašnja vlast. Ja vjerujem u međunarodno pravo, Dejtonski sporazum, na kraju krajeva, Bosna i Hercegovina je bila u vrlo teškoj situaciji u jednom trenutku pa se odbranila. Priča o mirnoj disoluciji je nemoguća. To će biti mirno onoliko koliko je bilo između ‘92. i ‘95., možda i gore. To nikome nije potrebno. Priča o nekoj muslimanskoj opasnosti u Bosni i Hercegovini je potpuno neutemeljena. Bošnjaci-muslimani, građani Bosne i Hercegovine su ljudi koji su dokazali u vrlo teškim momentima da su vrlo civiliziran svijet. Preko 1.000 objekata koji su vezani za muslimansku vjeru i kulturu su porušeni. Sa muslimanske strane nije bilo takvog odgovora. To nije u karakteru tih ljudi. Bilo je incidenata, naravno, ali projekta takvih razmjera nije bilo”, kazao je Silajdžić.

Da li će međunarodna zajednica zastaviti Dodika?

“On je na biciklu koji ako ne okreće, mora pasti. Dozvoljeno je mnogo toga, nažalost, ali neće dugo tako. Čitav taj narativ neke opasnosti u Bosni i Hercegovini upravo dotiče njihovog karaktera. Nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu koja je završena 1995. godine, nije zabilježen nijedan slučaj osvete, a moglo je biti svakodnevno. Čime su zaslužili ponavljanje scenarija? Ničim. Imaju pravo na demokratske stečevine, kao i svi drugi. Sad vas ja pitam, kome to treba muslimanska enklava u Bosni i Hercegovini? Muslimani ne žele nikakvu enklavu već biti koristan dio Evrope. Bosna je izvorno pluralno tlo. Smatram da će međunarodna zajednica učiniti svoj napor, nikome nije potrebna destabilizacija”.

Silajdžić: Bez katarze u Srbiji nema ni normalizacije odnosa

“Onaj ko se bavio lobiranjem, a ja jesam, posebno za vrijeme rata, zna koliko je to teško. Destabilizacija ne bi bila regiona već u evropskim razmjerama u sljedećih 20 godina. Mi smo evropska zemlja, imamo evropsku zajednicu. Nismo u EU, ali jesmo protoevropljani, najstarija evropska populacija. Na neki način Evropa je bez nas nepotpuna”, kazao je Silajdžić.

Postoji rješenje za Bosnu i Hercegovinu

“U svoje vrijeme je moja stranka napravila prijedlog ekonomskih regija koje bi imale prirodne gravitacione centre. To je Evropska komisija prihvatila i na tome se radilo neko vrijeme, ali je zastalo. Sličan prijedlog je imala Biskupska konferencija, prijedlog koji treba ozbiljno razmotriti. To je nama jako potrebno. Centralno pitanje je razlika između kolektivističkog i individualnog. Želimo stabilnu regiju, demokratsku BiH u EU što je želja većine građana Bosne i Hercegovine”, poručio je Silajdžić.

Kako je kazao, na osnovu Dejtona je moguće postići neke načelne dogovore, ali rješenje sa entitetima koje je nazvao etničkim zidovima u Bosni i Hercegovini, je opasno.

“Kada bi imala pravo i priliku na pravi izbor, siguran sam da svako želi normalnu zemlju za svoju djecu. Ta populistička priča nam je poznata iz teških vremena. Apeliram na međunarodnu zajednicu da uradi dio svog posla. Bosna i Hercegovina je mala zemlja, ali je mjesto spajanja i razdvanja. Međunarodna zajednica nije digla ruke od Bosne i Hercegovine. Ako neko na eklatantan način krši sporazum, onda međunarodna zajednica treba da djeluje. Sve može bolje, ne dozvolimo jednoj manjini koja je glasna da ne provodi u djelo ono što misli da je za nju dobro”, kazao je Silajdžić.

Da li će Dodik pravno odgovarati?

“On je neki dan bio na ispitivanju u Sarajevu. Visoki predstavnik radi po nalozima međunarodne zajednice i ozbiljnim pristupom kako stvari ne bi eskalirale. Mnogo jači igrači su prijetili i dijelili Bosnu i Hercegovinu, ali ona je tu jako, jako dugo i tako će ostati”, kazao je Silajdžić.

Kako kaže, začudile su ga neke aktivnosti u Briselu koje se već neko vrijeme vode.

“Recimo, radilo se o tome da se u zaključke unese što je bilo predmet Ustavnog suda BiH. To nam nije potrebno. Mi znamo koliko je to opasno. Svaka pobjeda na tom putu je odloženi poraz. Moramo se na neki način usaglastiti oko budućnosti. Govorimo o mjesecu decembru prošle godine. Radi se o zaključcima Ustavnog suda o jednakosti građana i naroda. Govorimo o tome da kolektivistički pristup, kolektivna zaštita naroda nas je refeudalizirala. S time treba prekinuti. Treba nam istinska demokratija. Postoji demokratski potencijal u Bosni i Hercegovini, naročito sa novom generacijom. Zašto ih vraćati nazad”.

Govoreći o odnosu susjeda prema Bosni i Hercegovini, Silajdžić smatra da je Hrvatska imala i imat će normalan odnos prema BiH, dok za Srbiju to još uvijek nije slučaj.

“Josipović (bivši hrvatski predsjednik) je ima sasvim jedan normalan, moderan odnos prema Bosni i Hercegovini, kao što je to radio i Mesić (također, bivši hrvatski predsjednik). Imamo jedan problem koji trebamo skinuti sa leđa i to se posebno odnosi na Srbiju. Tamo nije došlo do katarze. Graditi nove odnose na kostima žrtava je neljudski i apsurdno i neće uspjeti. To sigurno negativno utiče na život ljudi. Srbijanski predstavnici moraju jasno i glasno reći šta se dogodilo, priznati i mislim da će to biti momenata koji će pomoći da se poboljšaju odnosi”, kazao je bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Prije nekoliko sedmica pažnju lokalnih i regionalnih medija privukla je tekst britanskog analitičara i bivšeg diplomate Timothyja Lessa koji je kazao da je za mir na području zapadnog Balkana potrebno formirati Veliku Albaniju, Hrvatsku i Srbiju. Silajdžić je odbacio ovakve analize ističući da svako ima pravo na mišljenje, ali…

“Mogu navesti mnogo scenarija istaknutih svjetskih analitičara koji su potpuno suprotni od Lessovog”.

Po “Lessovom rješenju” Bošnjacima bi od Bosne i Hercegovine ostala enklava, pa su se mnogi pitali da li je ovom narodu namijenjena sudbina Palestinaca.

“Ne očekujem tako nešto. U krajnjem slučaju, kada smo bili u mnogo težoj situaciji pokazali smo da su se prevarili oni koji su mislili da će moći podijeliti Bosnu i Hercegovinu. Niti jedan vojnik nije izašao niti u Srbiju niti u Hrvatsku. Odbranili smo Bosnu i Hercegovinu, ne da bi smo napravili nekakvu muslimansku enklavu, nego da dobijemo mirnu i stabilnu Bosnu i Hercegovinu”, poručio je Silajdžić.

Na pitanje voditeljice da li smatra da će nova američka administracija promijeniti politiku prema BiH, Silajdžić je napomenuo da i dalje SAD smatra prijateljskom zemljom. Ipak, priznao je da je za njega nepoznanica kakav će biti smjer politike novog predsjednika Donalda Trumpa.

“Međutim, gotovo sam siguran da će Amerika i dalje insistirati na integritetu Bosne i Hercegovine, njenom evropskom putu i članstvu u NATO. Što se tiče fokusa, ne znam da li ćemo biti u njemu, ali se pokazalo tokom hiljadugodišnje historije da je Bosna i Hercegovina, iako mala zemlja, bila tačka spajanja ili razdvajanja velikih blokova poput Rimskog carstva,  Crkve koja je podijeljena na zapadnu i istočnu, Istočnog i Zapadnog bloka. I Bosna i Hercegovina je zbog toga uvijek plaćala cijenu”.  Ali misli da će se težište sad pomjerati prema važnijim momentima u  geopolitici, koja će biti vrlo složena narednih desetljeća – smatra Silajdžić.

(N1/MiruhBosne)

 

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s